Kolumne

Piše: Mujko Erović, oktobar 2016, Chikago

Ljudska vrsta do sada nije izumjela bolji instrument za realizaciju ideje o demokratiji, odnosno bar posrednoj vladavini naroda - od izbora. Ako je već odavno kvalifikovana kao utopija i nikada nije uspostavljena neposredna vladavina naroda u bilo kojoj državi, na ovom stupnju razvoja civilizacije postoji bar institucija izbora putem koje narod ima priliku da izabere svoje predstavnike koji će ga zastupati (prvenstveno štititi njegova prava i realizirati njegove interese) u organima i tijelima vlasti. Izgleda da je primjereno ljudskoj vrsti da oni koji vladaju u jednoj državi tu vlast doživljavaju prvenstveno kao svoje pravo, a ne kao obavezu i odgovornost prema narodu. Vlast je toliko privlačna, da malo ko se za nju izborio, rado pristaje na bilo koji oblik njenog ograničavanja, pa i od samog naroda koji je izabrao tog nosioca vlasti. Bio on kralj, car ili predsjednik ili bilo koji drugi državni suveren na najvišem ili nosilac državne vlasti na bilo kojem nivou, nastoji da iskoristi “svoje vrijeme vlasti i slasti” za realizaciju (svojih ličnih i grupacije koja ga je dovela na vlast), ideoloških, političkih, interesnih i drugih odrednica mnogo viče od opštenarodnih interesa. Ovo se generalno odnosi i na demokratije i na autokratije, stim što je ova podjela uslovna bez obzira na činjenicu da se ipak mogu prepoznati demokratske države i društvena uređenja u odnosu na autokratske, prvenstveno po principima odvojenosti i nezavisnosti parlamentarne, izvršne i sudske vlasti, ograničenjima mandata i smjenjivosti, te drugim principima.

 Društva koja generalno, takođe uslovno, dijelimo na otvorena i zatvorena, ovisno o tome kakvu državu su izgradila i na kolikom stepenu su postigla i izgradila sisteme ograničenja, kontrole i smjenjivosti vlasti, na putu su ostvarenja (u dalekoj budućnosti) ideala istinske demokratije građanskog tipa u kojem građani neće biti samo objekti vlasti i masa koju je lako mijesiti poput gline, nego istinski subjekti odnosno nosioci suvereniteta u društvu u kojem žive, odnosno državi. Na putu prema muktrpnom, neizvjesnom i dugotrajnom ostvarenju naznačenog ideala, izbori su najznačajniji instrument.  Naime, desilo se da smo u samo jednom mjesecu okupirani lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini i predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama. U trenutku dok nastaje ovaj tekst još nisu poznati svi rezultati izbora u BiH, a predizborna kampanja za izbor 45. američkog predsjednika koji će se održati 8. novembra je u fazi kulminacije.

Šta povezuje ove izbore na dva kraja Atlantika i šta je to što ih dovodi u isti kontekst ovog tematiziranja?

Najprije, želimo naglasiti činjenicu da od rezultata ovih obiju izbora umnogome zavisi dalja sudbina države Bosne i Hercegovine. Koristim priliku da u okviru naznačenog konteksta ukratko iznesemo svoj stav o referendumu za proslavu 9. januara kao Dana Republike Srpske održanog u manjem BiH entitetu 25. septembra. Značaj ovog događaja izgleda nije još ni dovoljno shvaćen ni analiziran i pored toga što je po našem mišljenju cijeli taj događaj bio najprije u funkciji lokalnih izbora odnosno u funkciji spašavanja gole kože Milorada Dodika, predsjednika RS. Taj čovjek koji s pravom i ponosno nosi epitet seoskog mafijaša u doslovnom značenju, zaista je prevršio svaku mjeru u besramnom i izgleda nekažnjivom potkopavanju države u kojoj obavlja dužnost predsjednika tvorevine koja pod svojom gotovo apsolutnom kontrolom drži 49% suverene, cjelovite i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine. Čovjek koji je baš u maniru bezobzirnosti, drskosti, i vještine seoskog mafijaša prigrabio silne nekretnine, novac, zlato… uspio je da od sitnog seoskog individualnog poljoprivrednog proizvodjača i nakupca izraste u očima svojih podanika, sljedbenika, asistenata, zaštitnika i mentora u svjetskog političkog igrača i faktora koji ne preza ni od koga i ni od čega. Čovjek koji je došao niotkud, izrastao je u najvećeg i najuspješnijeg Miloševićevog nasljednika, glavnog protagoniste i izvršioca njegove politike uništenja države Bosne i Hercegovine i pripajanja što je moguće većeg dijela njene teritorije “matici” Srbiji, što bi za narednu posljedicu imalo stvaranje nekakvog hrvatskog entiteta u BiH i njegovog priključenja Hrvatskoj, odnosno svodjenje BiH na teritoriju jednog manjeg entiteta i njenog najbrojnijeg naroda - Bošnjaka na jedno eksteritorijalno pleme u najboljem slučaju poput Palestinaca ili Kurda. Zaista će trebati ozbiljno polidisciplinarno istraživanje  u cilju objašnjenja psihosocijalnog epifenomena zvanog Milorad Dodik. Mora se ozbiljno odgovoriti na pitanje kako je čovjek poznat i kao Laktašenko uspio da postane jedan od ključnih izvrčilaca Putinove kapitalne potrebe i želje da u srcu Evrope stvori svoju interesnu sferu proširujući etnički (srpski) čistu teritoriju u najvećoj mogućoj veličini. U vremenu čekanja nekog odgovora Zapada (da ne kažemo međunarodne zajednice jer taj pojam očigledno sve više blijedi i gubi smisao) na najnovije efekte svoje etnocentrične politike koja je pogubna jer je uspjela da balkanizira dobar dio svijeta; od Isila do Ukrajine, ostaje nam da pokušamo odgovoriti bar djelimično na fenomen Milorada Dodika koji je uspio da u realizaciji politike SANU - Milošević-Karadžić u drugi plan potisne i same četničke vojvode (Šešelja, Nikolića, Vučića i njihove trabante).

Na ovom mjestu moram napraviti jednu digresiju i istaći da ideja i svaki začetak pokreta za građansku jedinstvenu državu Bosnu i Hercegovinu moraju sa terena politike preći na teren prava. Taj pokret od kojeg zavisi sudbina cjelovite države Bosne i Hercegovine mora počivati na činjenici da se politika bazira na moći i interesima, a pravo na istini i pravdi. Moramo se pomiriti sa činjenicom da jedinstvena Bosna i Hercegovina nema ni samostalnu vojnu ni ekonomsku ni  bilo koju drugu moć i da je mali i sve slabiji ineres velikih za njen strateški, geopolitički, ekonomski i bilo koji drugi značaj. Šansa BiH da preživi i uhvati kakav takav priključak sa evroatlantskim integracijama, suverena i nedjeljiva država Bosna i Hercegovina ima u istini i pravdi. Proces reintegracije BiH biće onoliko dug i mukotrpan koliko dug i mukotrpan put bude prolazilo međunarodno pravo sa stalnim zadatkom da polazeći od istine, obezbijedi mir i pravdu svugdje u svijetu. Sada u najnovijem slučaju Dodik koji je uz pomoć svojih satelita izvršio teško krivično djelo nepoštovanja i kršenja odluke Ustavnog suda BiH organizirajući (po njemu uspješan) referendum u RS čiji rezultat derogira odluku najviše pravosudne instance BiH (Ustavnog suda), koristeći priliku da uz pomoć Rusije i dalje kontinuirano pljuje u lice i državi BiH i garantima Daytonskoh sporazuma i cijelom sistemu nacionalnog (bosanskohercegovačkog) i međunarodnog javnog prava. Treba vidjeti dokle i kako će ići proces daljeg raspakivanja Daytonskog paketa. Ovom prilikom takođe želim istaći jednu pravnu komponentu najnovijeg krivičnog djela kojeg je Dodik počinio. Organiziranjem i sprovođenjem referenduma o kršenju odluke Ustavnog Suda BiH Dodik i njegovi sljedbenici počinili su produženo krivično djelo podrivanja i dezintegracije medjunarodno priznate države Bosne i Hercegovine. Naime, u pravnoj teoriji i praksi postoji institut PRODUŽENO KRIVIČNO DJELO više istih ili istovrsnih krivičnih djela učinjenih u vremenskoj povezanosti od strane istog učinioca koja predstavljaju cjelinu zbog postojanja najmanje dvije od slijedećih okolnosti; istovjetnosti oštećenog, istovjetnosti predmeta djela, korištenja iste situacije ili istog trajnog odnosa, jedinstva mjesta ili prostora izvršenja djela ili jedinstvenog umišljaja učinioca. Kada primjenimo ovu definiciju na kriminalne aktivnosti Milorada Dodika protiv jedinstvene, cjelovite, suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine,  možemo konstatirati da postoji vremenska povezanost od 9. januara 1992. do 25. septembra 2016. godine, od strane istog počinioca (Milorad Dodik) koji je bio učesnik protivpravne Skupštine srpskog naroda u BiH (9.1.1992.) čiji učesnici su učinili krivično djelo zločinačkog udruživanja u cilju podrivanja i komadanja tadašnje suverene države Bosne i Hercegovine.

Postoje, dakle svi elementi za kvalificiranje produženog krivičnog djela Milorada Dodika; istovjetnost oštećenog (država Bosna i Hercegovina), istovjetnost predmeta djela (podrivanje i destrukcija ustavnopravnog sistema BiH), korištenje iste situacije ili istog trajnog odnosa (kontinuirana težnja i djelatnosti u cilju komadanja države BiH i pripojenje njenog što je moguće većeg dijela državi Srbiji), jedinstvo mjesta i prostora zločina (država BiH), jedinstven umišljaj počinioca (neprekidan umišljaj, odnosno kontinuirano promišljeno djelovanje Milorada Dodika u cilju razbijanja BiH i pripojenja dijela njene teritorije Srbiji).

Nadamo se da će Tužilaštvo BiH tokom procesuiranja Milorada Dodika zbog kršenja odluke Ustavnog suda BiH organiziranjem i sprovodjenjem referenduma od 25. septembra imati u vidu izložene konstatacije.

Ostaje mi da ukratko naznačim značaj predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama koji će se održati 8. novembra ove, 2016 godine, za procese očuvanja jedinstvene države Bosne i Hercegovine i njene transformacije iz etnocentričnog u gradajansko društvo. Želimo najprije pozvati sve naše ljude porijeklom iz BiH koji imaju pravo glasa na ovim izborima, da izadju  i daju svoj glas predsjedničkom kandidatu prema svom uvjerenju i afinitetu. Kao š{to je to Ustavom SAD zagarantirano pravo svakog pojedinca, tako je zagarantirano i naše pravo da kao medij iznesemo svoj stav i sugestiju za izbor jednog od dva kandidata. Odmah da kažem da je to Hilary Clinton. Ovom prilikom neću ulaziti u lične razloge zbog kojih sam se opredijelio za gospodju Clinton. Ograničiću se samo na razloge koji se tiču dalje sudbine BiH u kontekstu kojeg smo naznačili u prethodnom dijelu ovoga teksta. Najprije; odnos buduće američke administracije prema BiH zavisiće najprije od toga da li će nova administracija željeti da doprinese poštovanju istine i postizanju pravde za BiH kroz pomoć njenoj gradjanskoj integraciji, jačanju jedinstvene i pravne države, reformama predviđenim kod nedavnog dobijanja kandidatskog statusa za prijem u Evropsku Uniju ili će nova administracija podržati ili prećutno dopustiti stvaranje ruske interesne sfere u srcu Evrope kroz podršku separatistićkih ambicija (otvoreno Dodikovih i prikriveno zvanične Srbije). Drugim riječima, osnovno  je pitanje da li će BiH od SAD u budućnosti BiH dobiti podršku da se transformirana i reformirana cjelovita i jedinstvena pridruži Evropskoj Zajednici ili će biti ostavljena na repu američkih interesa i aktivnosti i prepuštena sama sebi i separatiskičkim snagama i njihovim kontinuiranim (kako smo prethodno pokazali) kriminogenim djelovanjima. Biću sasvim jasan; ukoliko želimo da se desi prva opcija glasaćemo za HILARY CLINTON. U slučaju da pobijedi ultrakonzervativni i islamofobični kandidat DONALD TRUMP, sve su prilike da se neće dobro pisati jedinstvenoj i progresivnoj BiH.

Dakle, na kraju ovog teksta, za naše ljude u Americi jasna poruka; AKO VAM JE NA SRCU JEDINSTVENA, PROSPERITETNA I REFORMIRANA U PRAVCU GRADJANSKOG SUVERENITETA DRŽAVA BOSNA I HERCEGOVINA, IZADJITE 8. SEPTEMBRA NA PREDSJEDNIČKE IZBORE I GLASAJTE ZA HILARY CLINTON.

 

Kontaktirajte nas

Glavni ured Sarajevo

71000 Sarajevo, Titova 7
Bosna i Hercegovina
+387 33 222 886
Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.