Vijesti

Život na cijelom području Željeznog Polja nakon majskih klizišta još uvijek se nije vratio u normalu i stanje je i dalje jako teško. Putevi su u katastrofalnom stanju. Autobus nam je poèeo dolaziti tek prije deset dana, ali ni u jednom trenutku nismo pomislili da odustanemo od uzgoja i otkupa jagodičastog voća, kazao je Suvad Hadžić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Proizvođači maline - kooperanti 

Željezno Polje je mjesto u središnjem sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine, na obroncima planine Mahnjačke.

Sredinom maja ove godine ovaj kraj dospio je u žižu javnosti nakon nevremena, vodenih bujica, poplava i klizišta koja su poharala kuće i njive i raselile veliki broj stanovnika.

Manje je poznato da se u Željeznom Polju niz godina uzgajaju veoma kvalitetne maline i ostalo jagodičasto voće. Uzgoj malina i ostalog jagodičastog voća počeo je 2001. godine. To je tada bio jedini način da stanovnici ovog kraja prehrane svoje porodice. Život na cijelom području Željeznog Polja nakon majskih klizišta još uvijek se nije vratio u normalu i stanje je i dalje jako teško. Putevi su u katastrofalnom stanju, prenosi Anadolu Agency.

"Autobus nam je počeo dolaziti tek prije deset dana, ali ni u jednom trenutku nismo pomislili da odustanemo od uzgoja i otkupa jagodičastog voća", kazao je predsjednik Udruženja poljoprivrednika Proizvođači maline -kooperanti Suvad Hadžić.

Izgradnja hladnjače

Skoro 90 posto stanovništva Željeznog Polja bavi se uzgojem malina i ostalog jagodičastog voæa. Oko 470  domaćinstava su kooperanti Udruženja. Uprkos poplavama i klizištima ove godine otkupljeno je oko 500 tona raznog jagodičastog voæa, što je do sada, prema Hadžićevim riječima, rekordan otkup. Dio plodova plasiran je direktno na tržište. Drugi dio smješten je u modernu hladnjaču kapaciteta 70 tona, u kojoj radi šest radnika. Ove godine je prvi put pokrenut uzgoj jagoda u Željeznom Polju, a strani investitor je počeo sa gradnjom nove velike hladnjače koja će značajno pomoći u uzgoju i daljem otkupu malina.

"Investitor se ponio jako korektno i odlučio je da, uprkos svim nedaćama koje su zahvatile ovo područje, nastavi sa izgradnjom hladnjače u koju æe biti uloženo više od milion konvertibilnih maraka", pojasnio je Hadžić. Dodao je i da "vlast nema nimalo sluha za ovaj jako uspješan biznis".

Prema njegovim riječima, radovi na gradnji nove hladnjače će biti okončani sredinom oktobra i to će osigurati dodatnih 20 radnih mjesta. Kako je kazao, sada su im najpotrebnije mašine koje će pomoći da poprave puteve do plantaža.

Berba kao rehabilitacija

"Ljudi svoje plodove do otkupne stanice nose jako opasnim i neuslovnim putevima, jer klizišta su uništila sve. U školi nam nedostaje 50 đaka koji su odselili iz Željeznog Polja. Ljudi su u strahu, berba malina je došla kao rehabilitacija nakon silnih stresova", dodao je Hadžić. Prema njegovim riječima, uprkos svim problemima na koje i ubuduće budu nailazili, stanovnici Željeznog Polja neće posustati, jer za većinu stanovnika Željeznog Polja to je jedini izvor primanja.

Preuzeto od Anadolu Agency

U Sarajevu, Plavoj sali Parlamentarne skupštine BiH, 16.08.2014.g. s početkom u 11 sati, održana je Skupština Kongresa Bošnjaka Svijeta.

Skupštini je prisustvovalo više od 120 delegata, visokih zvanica i gostiju iz BiH, Austrije, Australije, Amerike, Albanije, Hrvatske, Finske, Kanade, Njemačke, Švedske, Švicarske, Kosova, Turske, te zemalja regiona. Skupštini je prisustvovao i veliki broj medija iz BiH. 

 

"Bošnjaci najstabilniji segment CG"

Bošnjaci su, pored Crnogoraca, najstabilniji segment Crne Gore i oni nikad nijesu izazivali turbulencije. Crna Gora je i njihova država, kojoj su lojalni, ocijenio je predsjednik Glavnog odbora Kongresa Bošnjaka svijeta, koji je osnovan 16. jula 2011. Sarajevu, Džemail Hot.

Bošnjaci nijesu nikad izazivali turbulencije u Crnoj Gori.

Podsjećajući da su Bošnjaci u stoprocentnom broju izažli na referendum o samostalnosti Crne Gore 2006. godine, Hot je u intervjuu za Portal RTCG kazao da se zalaže za članstvo naše zemlje u Evropskoj uniji i NATO-u. Ističe i kako se političke partije s bošnjačkim predznakom bore samo za vlast.

„Lično mislim da oni nemaju snažan kapacitet samostalnosti da mogu da zaštite prava Bošnjaka, jer su vezani za koalicije. A ako ste u koaliciji, onda morate da igrate kako koalicija svira“, rekao je Hot, navodeći i kako su Bošnjaci čvrsto opredijeljeni za Crnu Goru kao stabilnu državu koja će u budućnosti biti dio Evropske unije i NATO-a.

Na koji način bi vaša organizacija mogla djelovati u Crnoj Gori, i imate li kontakt s nekom političkom organizacijom s bošnjačkim predznakom u našoj zemlji?

„Ljudi koji su državljani Crne Gore, a deklarisali su se kao Bošnjaci, Crnu Goru doživljavaju kao svoju državu u kojoj ostvaruju svoja prava i pravne interese u skladu sa Ustavom. S obzirom na to da je Crna Gora po Ustavu građanska država, mi je smatramo kao jednom dobro definisanom zemljom u kojoj se mogu ostvariti sva prava. Smatramo da su Bošnjaci, pored Crnogoraca, najstabilniji segment u Crnoj Gori što je to istorijska kategorija i što je dokazivo.

Bošnjaci nikad nijesu izazivali turbulencije u Crnoj Gori, smatraju da je to njihova država, kao i svih drugih naroda. Bošnjake niko nije donio u nekoj torbi, nego su oni zvanično stanovnici koji su ovdje rođeni i imaju svoja prava. Bošnjaci su kad je bio referendum sto posto izašli, što je bitan dokaz da su za ovu samostalnu državu. Ali ne svakakvu, nego državu koja treba da ima istančane demokratske uzuse i načine rješavanja prava problema svih građana, ali ne samo Bošnjaka.

Sa političkim organizacijama nećemo da razgovaramo. Oni se bore za vlast. Mi ćemo biti korektura vlasti. Imamo dobre odnose sa Bošnjačkim savjetom Crne Gore, koji razumije građanski sistem rješavanja pitanja u ovoj državi koja, po našem mišljenju, ide dobrim koracima ka evroatlantskim integracijama i mi to podržavamo. Duvaćemo u jedra stabilnoj i demokratskoj Crnoj Gori.“

Dzemail Hot rođen je u Gusinju 1950. godine, a osnovnu školu i Gimnaziju završio je u Crnoj Gori. Po zanimanju je profesor i bio je postdiplomac na Fakultetu političkih nuka. Osnivač je i bivši predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Predsjednik je Inicijativnog odbora za osnivanje Kongresa Bošnjaka svijeta, koji je osnovan 2011. u Sarajevu. Hot već 15 godina u Njujorku, na nezavisnoj radio stanici "WNYE" obavlja dužnost glavnog i odgovornog urednika bošnjackog radio programa za više država u SAD. 

Dugi niz godina otkako je u Americi zaposlen je kao "operation manager" u tamošnjoj kompaniji New Way of technology. 

Kako ocjenjujete položaj Bošnjaka u Crnoj Gori?

„Pratimo stanje u Crnoj Gori. Od mlade generacije dobijamo informacije da postoji još prostora za Bošnjake u državnim institucijama, dakle sudstvu, policiji, armiji, diplomatiji... To bi trebalo popraviti. Recimo, kad je riječ o diplomatiji, Crna Gora ima konzularna predstavništva u svijetu. Na primjer u Njujorku ima Generalni konzulat i tamo ni na jednoj značajnoj dužnosti nemate nekog Bošnjaka. A u Njujorku živi oko 40.000 Bošnjaka iz Crne Gore.

Lojalni su Crnoj Gori u svakom pogledu, ali oni stalno govore kako nemaju u konzulatu nekog ko je iz bošnjačkog korpusa. Isto je tako za Njemačku i druge zemlje. To može biti negativno po svijest kod nekih ljudi. I tu bi trebalo Vlada da vodi malo više računa kad je u pitanju kadrovska politika. Slično je u ambasadi u Vašingtonu. Ali to je proces, koji bi trebalo popravljati, pa bi Ministarstvo vanjskih poslova moralo da ima malo više razumijevanja. Bošnjaci u Americi su ljudi koji mnogo vole Crnu Goru.“

Mislite li da Bošnjačka stranka na adekvatan način štiti interese Bošnjaka u Crnoj Gori, i da li je po Vašem mišljenju Bošnjačka demokratska zajednica, koja je nedavno formirana, dobra alternativa BS-u?

Biće korektura vlasti: Sa osnivačkog kongresa u Sarajevu 

U Crnoj Gori imate muslimane koji imaju svoju oznaku po vjeru, polumjesec i zvijezdu, katolike s križom, pravoslavce s krstom. Ja bi lično, kao građanin, volio kad bi se sa zastave izbacila vjerska i zadržala samo građanska obilježja. To ne mora biti ključ opterećenja. Mi ne vidimo da se BS i BDZ snažnije bave ovim pitanjima. Oni moraju jasno, bez ustručavanja, kazati šta ih opterećuje, šta narod ne želi. Ne znači sjutra da će to da destabilizuje Crnu Goru, jer ja znam da Bošnjaci žele stabilnu, multietničku i ekonomski jaku državu.“

Koji su benefiti članstva u NATO i EU za sve građane i, naravno, Bošnjake u Crnoj Gori?

Mi smo čvrsto opredijeljeni za Crnu Goru kao stabilnu po svim pitanjima i u ekonomskom i u vojnom smislu. Crna Gora je mala i u njoj mogu svi da nađu mjeru života. Mi podržavamo ulazak u Evropsku uniju i NATO. Crna Gora ima svoje resurse ne samo na primorju, nego i na planinama i sigurno će investitori prepoznati da ovdje mogu da ulažu i mi ćemo te ljude usmjeravati. Kad imate stabilnu zemlju, gdje neće biti vladavine kriminala, nego vladavine prava investitori će doći.

Kad je u pitanju NATO, to je korisno za budućnost i stabilnost. Ako imate susjede u NATO-u, kao što su Albanija i Hrvatska, onda i Crna Gora treba da uđe u NATGO, jer to ima pozitivne tokove. Ušla je Hrvatska, prirodno je da treba i Srbija da uđe. Volio bih kad bi i Srbija bila dio NATO-a. Zbog nekih opterećenja koja su poznata narodu, vjerujem da će i Srbija ući u EU, ali veliko pitanje je NATO. Ne zato što ne žele, već zbog pitanja koja se tiču Kosova, odnosa sa Rusijoim. Sigurno da će biti pozitivno i ako Srbija uđe što prije u EU, jer će otvoriti vrata za Makedoniju, BiH, Crnu Goru.“

 

(Igor Pejović za Radio Televiziju Crne Gore)

Povodom 19. godišnjice zločina na sarajevskoj gradskoj pijaci Markale, gdje je 28. avgusta 1995. godine, od minobacačke granate ispaljene sa agresorskih položaja iz pravca Trebevića, koja je eksplodirala je kod sjevernog ulaza u sarajevsku Gradsku tržincu, ubijeno 43, a ranjeno 84 građana Sarajeva, danas je delegacija Kongresa Bošnjaka Svijeta položila cvijeće na spomen-obilježje i odala počast žrtvama.

Na licima nekoliko desetina građana, koji su došli da odaju počast nevino ubijenim, vidjela se bol i tuga dok su čitana imena nedužno ubijenih Sarajlija.

Među brojnim visokim zvaničnicima i delegacijama koje su položile cvijeće na spomen-obilježje ubijenim Sarajlijama bili su predstavnici državnih, federalnih, gradskih, općinskih vlasti i druge delegacije. Vijence su položile i delegacije Udruženja civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, Udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva, te predstavnici JP Tržnice pijace.

Vijenac je položio i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, a u ime predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, savjetnik Haris Bašić.

Pristunima se obratio Čedomir Lukić, ministar u Vladi Kantona Sarajevo, koji je kazao kako je važno obilježavati mjesta stradanja nedužno ubijenih Sarajlija tokom opsade grada koja je trajala od 1992. do 1995. godine. 

"Sarajevo je svakodnevno bilo meta. Meta su bili civili, djeca koja su se igrala u parkovima. Tim svakondevnim teroriziranjem pokušali su ubiti život u ovom gradu. Danas se sjećamo naših ubijenih sugrađana. Sa ovog mjesta šaljemo poruku cijelom svijetu da ono što se desilo ovdje ne smijemo zaboraviti, a zločinci moraju biti kažnjeni", kazao je Lukić.

U masakru koji se dogodio na sjevernom ulazu u sarajevsku gradsku Tržnicu 28. augusta 1995. godine, pred sam kraj rata u BiH, smrtno su stradali: Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus-Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglić, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žiga.

(Preuzeto sa Klix.ba)

Gdje smo?

Kontaktirajte nas

Glavni ured Sarajevo

71000 Sarajevo, Titova 7
Bosna i Hercegovina
+387 33 222 886
Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.